Slavonija

Geografski položaj

Crvena paprika nezaobilazna je na svježem kravljem siru, a kralju svih mesnih proizvoda - kulenu - daje prepoznatljivu crvenu boju.

U širim zemljopisnim okvirima Slavonija zauzima južne dijelove Panonske nizine preko koje je povezana s čitavom središnjom Europom.

U političko-administrativnom pogledu, podijeljena je između 7 hrvatskih županija: Vukovarsko-srijemske, Osječko-baranjske, Brodsko-posavske, Požeško-slavonske. Preostale tri županije, Sisačko-moslavačka, Bjelovarsko-bilogorska te Virovitičko-podravska, samo jednim svojim dijelom pripadaju Slavoniji.

Povijesni utjecaj

Još od 7. stoljeća, Slavonija je jedna od najvećih hrvatskih pokrajina. Njezino ime potječe od latinske riječi Sclavonija, a označavalo je područje u Panonskoj nizini koje su naselili Slaveni.

Kao u stara vremena, u Slavoniji se i danas kupus i povrće kisele, a meso, najčešće svinjsko, salamuri i suši na dimu. Zanimljiva je kombinacija sušenog mesa i kiselog kupusa, što predstavlja tipično zimsko jelo.

Tu su još zamjetni utjecaji mađarske kuhinje (paprika i izrazita začinjenost jela), utjecaj bečke i srednjoeuropske kuhinje te utjecaji s Istoka, osobito arapski i turski (vučeno tijesto u savijači i štruklima te sarma).

Karakteristike kuhinje

Zamjetni su utjecaji mađarske kuhinje, bečke i srednjoeuropske kuhinje te utjecaji s Istoka, osobito arapski i turski.

Na slavonskom stolu uz mlijeko nalazimo i raznovrsne mliječne prerađevine poput vrhnja, maslaca i sira (uglavnom kravljeg). Svježi kravlji sir s vrhnjem posut crvenom paprikom te satrica (specijalitet od svježeg kravljeg sira, kiselog vrhnja ili kiselog mlijeka, mladog luka, soli i papra) pravo su osvježenje kod poljskih radova, a idealno se slažu s naširoko poznatim slavonskim mesnim prerađevinama poput čvaraka, sušene slanine, sušenih kobasica te kulena i kulenove seke.

Netko je iznimno domišljato opisao kulen: "Kulen je poput Šokca: bećar u svojoj ljutini, ohol i ponosan u svom izgledu, podatan u mirisima i raspojasan u okusu."

Čini se da je crvena paprika najomiljeniji začin u slavonskoj kuhinji. Je li je to postala zahvaljujući Mađarima ili Turcima, manje je važno. Nezaobilazna je na svježem kravljem siru, a kralju svih mesnih proizvoda - kulenu - daje prepoznatljivu crvenu boju i upotpunjuje okus. Nalazimo je još u gulašima, paprikašima, fiš-paprikašu te nadaleko poznatom čobancu, koji se izvorno pripravlja od janjetine, a postaje to bolji što ima više vrsta mesa.

Drevna šuma s velebnim hrastovima dom je raznoj divljači, a osobito je cijenjeno meso visoke divljači (posebno srnetina i veprovina) od kojeg se priprema nadaleko poznati paprikaš.

Uz izdašnu i raznovrsnu hranu poslužuje se i vino, čija proizvodnja u Slavoniji ima višestoljetnu tradiciju.

Ni jedna gozba nije potpuna ako se na kraju ne posluži nešto slatko. A u Slavonke, sve miriši na salenjake s pekmezom pa na krofne pečene u svinjskoj masti. Zatim slijede dizani kolači bogato nadjeveni orasima i makom pa raznovrsne pite od vučenog tijesta. Od sitnih kolača tu su medenjaci, paprenjaci, šape i rumene breskvice.

I što reći na kraju ?
Slavonski stol bogat je kao i sama Slavonija. Odraz je to plodne zemlje i marljivih ruku. Nema prolaznika namjernika koji za slavonskim stolom neće naći nešto za sebe ma koliko izbirljiv bio.

Zahvaljujemo KUD-u Bizovec na ustupljenoj fotografiji.

Autor:
Podravkin Kulinarski centar